Rođendanski paradoks
From Wikipedia, the free encyclopedia
Rođendanski paradoks često nazvan i rođendanski problem je primjer pogrešne procjene u vjerovatnoći, u kojem se intuitivno dolazi do pogrešnog zaključka. Razlozi pogrešne procjene, objašnavaju se sklonošću ljudskog načina razmišljanja i prihvaćanja linearne funkcije, te nesposobnosti poimanja eksponencijalne funkcije.
Ukoliko se u jednoj prostoriji nalaze najmanje 23 osobe, vjerovatnoća da dvije ili više osoba (bez obzira na godinu rođenja) imaju na isti dan rođendan, je veća od 50%
– Richard von Mises, [1]
Do pogrešne procjene u rođendanskom paradoksu dolazi, jer je postavljeno pitanje, kolika je vjerovatnoća, da dvije neovisno odabrane osobe iz jedne grupe imaju isti proizvoljno odabrani rođendan. Često se ovo pitanje tumači, kao - sa kolikom vjerovatnoćom se može tvrditi da jedna određena osoba iz jedne grupe ima na jedan određeni dan rođendan (npr. u odnosu na rođendan neke druge osobe), te je ta vjerovatnoća u stvarnosti mnogo niža.
Paradoks se često pripisuje Richard von Mises, a po Donaldu E. Knuthu ovaj izvor nije siguran: Ovaj se paradoks u matematici pojavljuje 1930-ih godina, ali inicijator paradoksa nije poznat.[2]