Privreda Nacističke Njemačke
From Wikipedia, the free encyclopedia
Privreda u Trećem rajhu je bila sprovođena po ideologiji Hitlerove NSDAP-e stranke. Osnovne odlike su bile prisilno državno vlasništvo nad nekadašnjim društvenim preduzećima, razbijanje sidikata, visoka koncentracija i prednost namjenske nad konzumnom industrijom, borba protiv nezaposlenosti. S parolom da je zajednička korist iznad individualne (njem. Gemeinnutz geht vor Eigennutz) sprovedeno je ustrojavanje, pod nazivom Gleichschaltung, svih društvenih institucija i prenos ovlasti pod okriljem Radnog fronta Njemačke (Deutsche Arbeitsfront, DAF). Privreda je imala prije svega zadatak da podigne borbeni nivo Wehrmachta, uposli stanovništvo i postigne neovisnost o uvoznim sirovinama.[1] Brzo otklanjanje nezaposlenosti u Trećem Rajhu i munjevito naoružavanje neki autori pripisuju sposobnostima državnog aparata. Drugi autori navode kao uzrok uspjeha mjere štednje prethodne vlade kancelara Brünninga, koje su uveden tokom Velike depresije, nakon čega su preživjela samo stabilna preduzeća. Neki ovo objašnjavaju i specifičnim okolnostima koje su proizašle od Vajmarske republike. Ovo je i danas tema mnogih istraživanja.[2]