Prave košljoribe
From Wikipedia, the free encyclopedia
Prave košljoribe (Teleostei; grč. teleios = kompletno + osteon = kost) su ribe sopstvrnog nadrazreda u redu Acanthopterygii (zrakoperke). Uključuju većinu današnjih riba, što iznosi oko 20.000 vrsta, sa oko 40 redova ili 97% svih vrsta riba. Najstariji fosil potiču iz ranog trijasa. Skelet im je potpuno okoštao i izgrađen od koštanih pršljenova na koje se nadovezuju parna rebra.[1]
Prave košljoribe (Teleostei) | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Animalia |
Koljeno | Chordata |
Razred | Actinopterygii |
Infraklasa | Teleostei |
Nadredovi | |
|
Tijelo im je prekriveno krljuštima koje mogu biti okruglaste ili cikloidne kao što je kod šaranolikih, na primjer klena (rod Leuciscus) ili ktenoidne (sa zupcima) kao kod grgeča. Imaju vazdušni mjehur, što im omogućava prilagodbu na kretanje u svim dubinama vodenog stuba. Tome doprinosi i hirodinamično kretanje, bez obzila na veliku raznolikost oblika tijela. Imaju simetrično (homocerkno) repno peraje. Kod većine vrsta, oplodnja je vanjska.[2]
Dimenzije im se kreću od divovske ribe 7,6 m ili više i okeanske sunčanice težine preko 2 tone, do malehnogg mužjaka vrste Photocorynus spiniceps, dužine samo 6,2 mm. Uključujući ne samo ribe u obliku torpeda građene za postizanje brzine, teleostei se mogu kretati i vertikalno ili vodoravno, biti izduženo cilindrične ili imati specijalizirane oblike kao u morima i morski konjici. Košljoribe dominiraju u morima od pola do pola i nastanjuju se u okeanskim dubinama, ušćima, rijekama, pozocima, jezerima, pa čak i močvarama.
Teleostei su evolucijski najizvedenija grupa riba, sa mnoštvom prilagodbi na različite okolinske uvjete.