From Wikipedia, the free encyclopedia
Geološki period jedna je od jedinica potpodjele geološkog vremena omogućujući unakrsnu referencu stijena i geoloških događaja od mjesta do mjesta. Ova razdoblja tvore elemente hijerarhijsku podjelu na koje se dijeli historija Zemlje.[1][2] eoni i ere veće su podjedinice od perioda, dok se sami rperiodi mogu podijeliti na epohe i doba. Stijene formirane tokom nekog perioda pripadaju stratigrafskoj jedinici koja se zove sistem.
Dvanaest trenutno priznatih perioda sadašnjeg eona – fanerozoik – definira Međunarodna komisija za stratigrafiju (ICS) pozivajući se na stratigrafiju na određenim lokacijama širom svijeta.
U 2004, godini, ediakaranski period najnovijeg prekambrija definiran je na sličan način i bio je prvi takav novoimenovani period u 130 godina; ali raniji periodi se jednostavno definiraju dobi.
Posljedica ovog pristupa u fanerozojskim periodima je ta što se dobi njihova početka i kraja mogu povremeno mijenjati jer se tačnije određuje apsolutna starost odabranih serija stijena, koja ih definira.
Skup stijena (sedimentnuh, magnetnih ili metamorfnih) koje su nastale tokom geološkog perioda poznat je kao sistem, pa je naprimjr, jurski sistem „stijena“ nastao je tokom „jurskog perioda“ (prije između 201 i 145 miliona godina).
Slijedeća tabela uključuje sve danas priznate periode. U tabeli se izostavlja vrijeme prije 2.500 miliona godina od sadašnjosti, koje nije podijeljeno u periode.
Eon | Era | Period | Raspon, prije miliona godina |
Trajanje (milioni godina) |
---|---|---|---|---|
Fanerozoik | Kenozoik | Kvartar (Pleistocen/Holocen) | 2,588–0 | 2,588+ |
Neogen (Miocen/Pliocen) | 23,03–2,588 | 20,4 | ||
Paleogen (Paleocen/Eocen/Oligocen) | 66,0–23,03 | 42,9 | ||
Mezozoik | Kreda | 145,5–66,0 | 79,5 | |
Jura | 201,3–145,0 | 56.3 | ||
Trijas | 252,17–201,3 | 50,9 | ||
Paleozoik | Perm | 298,9–252,17 | 46,7 | |
Karbon (Misisipij/Pensilvanij) | 358,9–298,9 | 60 | ||
Devon | 419,2–358,9 | 60,3 | ||
Silur | 443,4–419,2 | 24,2 | ||
Ordovicij | 485,4–443,4 | 42 | ||
Kambrij | 541,0–485,4 | 55,6 | ||
Proterozoik | Neoproterozoik | Ediakaran | 635,0–541,0 | 94 |
Kriogenij | 850–635 | 215 | ||
Tonij | 1000–850 | 150 | ||
Mezoproterozoik | Stenij | 1200–1000 | 200 | |
Ektazij | 1400–1200 | 200 | ||
Kalimij | 1600–1400 | 200 | ||
Paleoproterozoik | Staterij | 1800–1600 | 200 | |
Orozirij | 2050–1800 | 250 | ||
Rijacij | 2300–2050 | 250 | ||
Siderij | 2500–2300 | 200 |
U stalnom naporu koji traje od 1974., Međunarodna komisija za stratigrafiju radi na povezivanju lokalnih stratigrafskog zapisa.
Američki geolozi dugo su smatrali misisippij i pensilvanij periodima po sebi, iako ih ICS danas prepoznaje kao "potperiode" karbona, perioda kojeg priznaju evropski geolozi. Slučajevi poput ovog, u Kini, Rusiji, pa čak i Novom Zelandu s drugim geološkim erama usporili su jednoobraznu organizaciju stratigrafske evidencije. Primjetne promjene posljednjih godina uključuju napuštanje prethodnog tercijarnog perioda u korist paleogena i slijedećih perioda neogena.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.