![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/00/Pan-European_corridors.svg/langbs-640px-Pan-European_corridors.svg.png&w=640&q=50)
Panevropski koridori
From Wikipedia, the free encyclopedia
Panevropski koridori predstavljaju saobraćajne koridore koji povezuju države Srednje Evrope sa Istočnom i Jugoistočnom Evropom. Deset panevropskih saobraćajnih koridora su definisani na drugoj panevropskoj saobraćajnoj konferencija održanoj u martu 1994. godine na grčkoj Kreti. Ovi koridori su definisani kao glavne saobraćajne rute u Srednjoj i Istočnoj Evropi čija izgradnja zahtjeva velike investicije u narednih deset do petnaest godina.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/00/Pan-European_corridors.svg/320px-Pan-European_corridors.svg.png)
Dopune su napravljene na trećoj konferenciji održanoj u Helsinkiju 1997. godine. Dakle, ovi koridori se, zbog mjesta gdje je dogovorena njihova izgradnja, ponekad nazivaju i "Kretski koridori" ili "Helsinški koridori", bez obzira na njihovu stvarnu geografsku lokaciju. Deseti, i posljedni koridor, je dogovoren nakon završetka ratova na prostoru država bivše Jugoslavije.
Ove razvojne koridore treba razlikovati od Transevropske saobraćajne mreže, što je projekt Evropske unije i uključuju sve glavne saobraćajne pravce u Evropskoj uniji, iako postoje prijedlozi da se ova dva saobraćajna sistema spoje.
Ovi koridori obuhvataju cestovne, željezničke i plovne pravce. Od deset panevropskih koridora, njih 9 je drumskih i željezničkih dok je samo jedan plovni koridor (Koridor VII koji predstavlja tok rijeke Dunav i spaja Srednju Evropu sa Crnim morem).
I | (Sjever-jug) Helsinki - Tallinn - Riga - Kaunas i Klaipėda - Varšava i Gdańjsk
|
II | (Istok-zapad) Berlin - Poznań - Varšava - Brest - Minsk - Smolensk - Moskva - Njižni Novgorod |
III | Brisel - Aachen - Köln - Dresden - Wrocław - Katowice - Kraków - Lavov - Kijev
|
IV | Dresden/Nürnberg - Prag - Beč - Bratislava - Győr - Budimpešta - Arad - Bukurešt - Constanța / Craiova - Sofija - Thessaloniki / Plovdiv - Istanbul. |
V | (Istok-zapad) Venecija - Trst/Koper - Ljubljana - Maribor - Budimpešta - Uzhhorod - Lavov - Kijev - 1600 km |
VI | (Sjever-jug) Gdańsk - Katowice - Žilina, sa zapadnim krakom Katowice-Brno. |
VII | (Rijeka Dunav) (Sjeverozapad-Jugoistok) - 2300 km |
VIII | Durrës - Elbasan - Skopje - Sofija - Plovdiv - Burgas - Varna - 1500 km |
IX | Helsinki - Vyborg - Sankt Peterburg - Pskov - Gomel - Kijev - Liubashivka - Chișinău - Bukurešt - Dimitrovgrad - Alexandroupolis - 3400 km
Glavni podogranak: Sankt Peterburg - Moskva - Kijev. |
X | Salzburg - Ljubljana - Zagreb - Beograd - Niš - Skopje - Veles - Thessaloniki - 2300 km |