Padež je morfološka kategorija koja izriče različite odnose onoga što riječ znači prema sadržaju rečenice. Ti se odnosi izriču padežnim nastavcima i naglaskom.
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Riječ padež u vezi je s osnovom glagola "padati" i nastala je prevođenjem latinske riječi casus, što znači "padanje". Stari su gramatičari tako nazvali te oblike jer su zamišljali kao da ime pada iz jednog oblika u drugi. Na sličnoj je slici zasnovan i naziv za zamjenjivanje jednog oblika drugim. Tu su pojavu nazvali deklinacijom, a latinski 'declinare' znači 'udaljavati se, otklanjati se'. Zamišljali su kao da se oblici udaljuju od osnovnog oblika. Latinski se naziv kod nas prevodio riječju sklonidba ili sklanjanje.
Imenice, zamjenice, pridjevi i neki brojevi mijenjaju se po padežima. To mijenjanje oblika riječi naziva se deklinacija. Bosanski jezik ima sedam padeža jednine i množine.
- Prvi padež (nominativ) kazuje ime bića ili predmeta. On najčešće u rečenici vrši službu subjekta.
Adnan pjeva.
- Drugi padež (genitiv) označava pripadnost, dio nečega, odvajanje.
Sveska moje sestre, komad torte.
- Treći padež (dativ) kazuje pravac (cilj) ili namjenu.
Idem Adnanu, liječniku.
- Četvrti padež (akuzativ) je padež objekta.
Gledam Adnana, knjigu.
- Peti padež (vokativ) služi za dozivanje.
Hej, Adnane, druže!
- Šesti padež (instrumental) kazuje društvo (s prijedlogom s i sa) i sredstvo.
Idem s Adnanom.
- Sedmi padež (lokativ) označava mjesto.
Stoji na podu.
U bosanskom jeziku imenice se slažu sa drugim riječima u rečenici. Svaka nova veza s drugim riječima traži i novi oblik.
Dakle, imenice se mijenjaju, a promjena se zove deklinacija. Svaki novi oblik zove se padež. Bosanski jezik ima sedam padeža. Svaki padež ima svoje ime, svoja pitanja za živo i neživo i svoju službu u rečenici.
| Ime padeža | Pitanje | Služba |
|---|---|---|
| Nominativ | Ko, šta | Vršilac radnje |
| Genitiv | Koga, čega | Pripadnost i dio |
| Dativ | Kome, čemu | Smjer i namjena |
| Akuzativ | Koga, šta | Predmet radnje |
| Vokativ | Hej (za dozivanje) | Poziv ili obraćanje |
| Instrumental | S kim, čim | Društvo ili sredstvo |
| Lokativ | (O) kome, (o) čemu | Mjesto |
Imenice se mijenjaju u jednini i množini.
Po odnosu prema ostalim riječima u rečenici padeži mogu biti zavisni (kosi) i nezavisni.
Nezavisni su padeži nominativ i vokativ. Oni služe za imenovanje, i to nominativ u pripovijedanju i opisivanju, npr.:
Ševa leti visoko,
a vokativ u izravnom obraćanju, npr.:
Ševo, leti visoko!
Zavisni su padeži genitiv, dativ, akuzativ, lokativ i instrumental. Njima se izriče povezanost onoga što znači njihova osnova s drugim riječima u rečenici. Ta veza može biti unutrašnja, tijesna, uzročna i prijeko potrebna za razumijevanje rečenice, a može biti i vanjska, slobodna, kad se daju naknadni podaci i slučajne ili popratne okolnosti.
- Gramatika
- Ivan G. Iliev (2007) On the Nature of Grammatical Case ... (Case and Vocativeness)
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
