Ovčarstvo
From Wikipedia, the free encyclopedia
Ovčarstvo je grana stočarstva koja se bavi uzgojem ovaca i njihovim iskorišćavanjem radi dobijanja vune, mlijeka i mesa. U tom pogledu izdvaja se uzgajanje jagnjadi radi mesa i ovaca radi mlijeka i vune. Najpoljovniji tereni za ovčarstvo su pašnjaci i livade, sa dosta izvora pitke vode. Države sa najvećim brojem ovaca su Australija, Novi Zeland, Kina, Rusija, Argentina, Južnoafrička Republika i dr. U Bosni i Hercegovini, ovčarska proizvodnja je mala i odvija se kod seljaka u malim stadima. Ukupan broj ovaca u Bosni i Hercegovini se kreće oko milion grla.
Ovce vode porijeklo od muflona, stepske arkar ovce i argali ovce. Po morfološkim promjenams, jedna od najznačajnijih razlika između domaće ovce i njenih prethodnika ili rodonačelnika jeste u promjeni dlake u vunsko vlakno. Prema morfološkim karakteristikama sama podjela se vrši:
- Prema dužini i formi repa se dijele na: kratkorepe, dugorepe, masnorepe i maskotrične rase.
- Prema osobinama vune se dijele na: rase sa finom vunom, srednje finom, srednje grubom i grubom vunom.
Ovce se uzgajaju na ekstenzivni, poluintenzivni i intenzivni način.