Košljoribe
From Wikipedia, the free encyclopedia
Košljoribe (lat. Osteichthyes) – zvane i koštunjače ili koštane ribe – su taksonomska grupa riba koje imaju kosti, za razliku od hrskavičavih (Chondrichthyes) koje imaju skelet od hrskavice.
Košljoribe (Osteichthyes) Fosilni status: najranije kasni silur – Sadašnjost (420-0 miliona godina) | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Animalia |
Koljeno | Chordata |
Potkoljeno | Vertebrata |
Natklasa | Osteichthyes |
Podklase Gray, 1821 | |
- Uključuje:
- Isključuje: |
Ogromna većina riba upravo spada u košljoribe, pa je ovo izuzetno raznolika i velika grupa koja se sastoji od 45 redova, više od 435 porodica i 28.000 vrsta.[1][2][3] To je najveća danas postojeća klasa kičmenjaka.[4]
Košljoribe su podijeljene u ribe zrakoperke (Actinopterygii) i resoperke (''Sarcopterygii''). Najstariji poznati fosili koštanih riba oko potiču od prije oko 420 miliona godina; prije oko milion godina, živjele su tranzicijski oblici, čiji zubi imali svojstva koja su bila između zuba redova ajkula i košljoriba.[5]
Košljoribe se mogu porediti sa u pravim teleostomima. U paleontologiji, ovi termini su sinonimi. U ihtiologiji, razlika je u tome što euteleostomi predstavljaju kategoriju kladističkog viđenja, koje uključuje kopnene tetrapode (četveronošce) koji su se razvili iz riba resoperki, dok Osteichthyes uključuju samo ribe.