Binomna nomenklatura ili dvojno ime u biologiji označava službenu metodu imenovanja vrsta.[1][2] Kao što i sama riječ sugeriše, naučni naziv oblikovan je kombinacijom dva izraza: imena roda i vrste. Pri tome su prihvaćene sljedeće odrednice:
- Naučno ime se ispisuje u kurzivu, kao naprimjer Homo sapiens. Rukom pisani naziv se podcrtava.
- Prvi izraz se prema međunarodnom dogovoru uvijek piše velikim slovom, dok se ime vrste uvijek piše malim početnim slovom, čak i ako je izvedeno iz vlastitog imena, kao naprimjer Canis lupus ili Anthus hodgsoni.
- Općeprihvaćeni naziv je obično popraćen naučnim nazivom u zagradi; naprimjer, kineski aligator (Alligator sinensis) je ugrožena vrsta."
- Naučni naziv se pri prvoj upotrebi u tekstu ili pri popisivanju više vrsta istoga roda treba pisati u punom obimu. Kasnije se može skratiti korištenjem početnog slova s tačkom umjesto imena roda; naprimjer, Canis lupus će biti C. lupus. Iznimke su slučajevi kada je skraćeni naziv prerastao u opću upotrebu; naprimjer, bakterija Escherichia coli se najčešće navodi kao E. coli, a Tyrannosaurus rex je poznatiji po nazivu T. rex.
- Skraćenica "sp." (ili "spec.") se koristi kada nije poznato pravo naučno ime vrste; naprimjer, Canis sp. što označava "vrsta roda Canis". Skraćenica "spp." (množina) zamjenjuje više nepoznatih vrsta, kao naprimjer, Canis spp. što označava "više vrsta roda Canis".
- Skraćenica "cf." se koristi kada nije potvrđena identifikacija: naprimjer, Corvus cf. splendens označava upitnost vrste.
Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- Curiosities of Biological Nomenclature
- NCBI Taxonomy Database
- Crinan, Alexander, ured. (2007), Plant Names : A Guide for Horticulturists, Nurserymen, Gardeners and Students (PDF), Horticultural Taxonomy Group, Royal Botanic Garden Edinburgh, arhivirano s originala (PDF), 27. 9. 2013, pristupljeno 4. 6. 2013