Nagrada Astrid Lindgren ili ALMA – Astrid Lindgren Memorial Award je međunarodna literarna nagrada koju je 2002. osnovala švedska vlada u sjećanje na Astrid Lindgren, švedska dječje književnice, autorica Pipi duge čarpe. Nagrada se dodijeljuje svake godine u iznosu od pet miliona SEK, što je oko 552 470 eura i jednom od najbogatijih književnih nagrada na svijetu.[1][2] Godišnji trošak od 10 miliona SEK (2008.) finansira se novcem od poreza.[3]
| Nagrada "Astrid Lindgren" | |
|---|---|
| Dodjeljuje se za | autore, ilustratore, usmene pripovjedače i promotore čitanja čiji je rad najvišeg kvaliteta i u duhu "Astrid Lindgren" |
| Država | Švedska |
| Prvi put dodijeljena | 1957 |
| Trenutno nagrađeni | Fondacija za domorodačku pismenost (2024) |
Lindgren nagrada godišnje odaje priznanje jednom ili više živih ljudi i postojećih institucija (dvanaest u prvih deset godina) - ljudima za doprinos u karijeri i institucijama za njihov dugoročno održiv rad. Konkretno, to bi trebalo da budu "autori, ilustratori, usmeni pripovedači i promotori čitanja" čiji je "rad najvišeg kvaliteta i u duhu Astrid Lindgren".[4] Cilj nagrade je povećati interesovanje dece i mladih. narodne književnosti, te promovirati prava djece na kulturu na globalnom nivou.
Nagradom upravlja Švedski umjetnički savjet koji finansira isključivo centralna vlada.[5] Zvanično se zove "Nagrada švedskog naroda svijetu".[6] Ceremoniju dodjele predsjedava princeza Viktorija od Švedske.
"Primatelje nagrade bira žiri sa širokim iskustvom u međunarodnoj književnosti za djecu i mlade, promociji čitanja i pravima djece. Među 12 članova su autori, književni kritičari i naučnici, ilustratori i bibliotekari. Jedan član predstavlja porodicu Astrid Lindgren."[6]
Godišnji ciklus počinje najkasnije u decembru oko 9 mjeseci prije proglašenja nominiranih, 15 mjeseci prije proglašenja pobjednika i 18 mjeseci prije predstavljanja.[6]
Dobitnici nagrade
| Godina | Dobitnik | Država | Referenca |
|---|---|---|---|
| 2003. | Christine Nöstlinger | Austrija | |
| Maurice Sendak | SAD | ||
| 2004. | Lygia Bojunga Nunes | Brazil | |
| 2005. | Ryôji Arai | Japan | |
| Philip Pullman | Ujedinjeno Kraljevstvo | ||
| 2006. | Katherine Paterson | SAD | [7] |
| 2007. | Banco del Libro | Venecuela | [8] |
| 2008. | Sonya Hartnett | Australija | [9] |
| 2009. | Tamerinstitutet | Palestina | [10] |
| 2010. | Kitty Crowther | Belgija | [11] |
| 2011. | Shaun Tan | Australija | [12][13] |
| 2012. | Guus Kuijer | Nizozemska | [14][15][16] |
| 2013. | Isol | Argentina | [17][18][19] |
| 2014. | Barbro Lindgren | Švedska | [20][21] |
| 2015. | PRAESA | Južnoafrička Republika | [22][23] |
| 2016. | Meg Rosoff | SAD/Ujedinjeno Kraljevstvo | [24][25] |
| 2017. | Wolf Erlbruch | Njemačka | [26][27][28] |
| 2018. | Jacqueline Woodson | SAD | [29][30] |
| 2019. | Bart Moeyaert | Belgija | [31][32][33] |
| 2020. | Baek Hee-Na | Južna Koreja | [34][35] |
| 2021. | Jean-Claude Mourlevat | Francuska | [36] |
| 2022. | Eva Lindström | Švedska | [37] |
| 2023. | Laurie Halse Anderson | SAD | [38][39] |
| 2024. | Fondacija za domorodačku pismenost | Australija | [40] |
Reference
Također pogledajte
Vanjski linkovi
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
