![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/38/Peak_Korzhenevskoi_Pamir_from_Borodkina_ridge_at_sunset.jpg/640px-Peak_Korzhenevskoi_Pamir_from_Borodkina_ridge_at_sunset.jpg&w=640&q=50)
Mujo Mulaosmanović
bosanskohercegovački alpinist / From Wikipedia, the free encyclopedia
Mujo Mulaosmanović, rođen u Sarajevu, je bosanskohercegovački alpinista, član Planinarskog društva Željezničar. Na drugoj godini studija, 1975. god. počeo je trenirati alpinizma. Četiri godine kasnije, u julu mjesecu 1979. god, Mujo Mulaosmanović i Branimir Maltarić - Buco postali su prvi bosanskohercegovački alpinisti koji su ostvaril uspon na vrh viši od 7.000 m.nv. [1] Ovaj uspjeh ostvarili su penjući se na Vrh Korženjevske u Pamiru. Time je Mulaosmanović za samo četiri godine od početka penjanja ostvario veliki lični napredak u sportu koji je volio, i istovremeno pomjerio granice bosanskohercegovačkog alpinizma.[2] Ovo je inače bio i prvi jugoslovenski uspon na ovaj vrh.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/38/Peak_Korzhenevskoi_Pamir_from_Borodkina_ridge_at_sunset.jpg/320px-Peak_Korzhenevskoi_Pamir_from_Borodkina_ridge_at_sunset.jpg)
U Bosni i Hercegovini najviše vremena provodio je na Prenju koji je bio jako atraktivan zimi. Boravio je ponekad neprekidnoa po 20 dana ili uzastopno po desetak vikenda.[3] Vrh Matterhorn u historiji alpinizma uživa kultni status i uspon na ovaj vrh je nezaobilazna stepenica na putu razvoja svakog alpiniste koji stremi vrhunskim rezultatima. Mujo Mulaosmanović uspon je ostvario sa članovima matičnog društva PD Željezničar iz Sarajeva u pozamljenim derezama, jer su njegove nestale u provalijama Matterhorna.
Nova šansa ukazala se 1979 g. Te godine Planinarski savez Jugoslavije je organizovao ekspediciju na Pamir u trajanju od 33 dana. Branimirom Maltarić (PD Bukovik - Sarajevo) i Mujo Mulaosmanović su se prijavili i bili primljeni. Ekspedicije "Pamir 79" se sastojala od 12 penjača iz Slovenije i dva iz Bosne i Hercegovine.
Tri godine ranije Branimir Maltarić, kao član Prve bosanskohercegovačke ekspedicije u Pamir bio je na domaku vrha. Tu ga je, zajedno sa Erolom Čolakovićem lavina povukla 200 m. naniže nakon čega su morali odustati.[4]