Muhamed i Reuf Kadić

Braća Muhamed i Reuf Kadić predstavljaju bosanskohercegovačke stvaraoce, koji među prvima uvode ideje moderne arhitekture u Sarajevu prije Drugog svjetskog rata.

Zgrada Penzionog fonda - Rad braće Kadić u stilu Moderne arhitekture

Arhitektonska ostvarenja

Godine 1940. braća Reuf i Muhamed Kadić osnivaju svoj samostalni projektantski studio u Sarajevu, pa zajedno učestvuju u razradi projekata. Ovaj studio je ostao aktivan do 1942. godine. Iste godine atelje braće Kadić je raspušten i oni se sele u Dubrovnik. Tada privremeno obustavljaju svoju profesionalnu projektantsku karijeru do kraja II svjetskog rata

Projektantski zavod Narodne Republike Bosne i Hercegovine u prvom poslijeratnom periodu ima važnu ulogu u projektiranju i izvođenju objekata u Sarajevu. Uglavnom okuplja projektante sa graditeljskim iskustvom. Okosnicu činili su Muhamed i Reuf Kadić, koji su svoje prethodno projektantsko iskustvo stavili u funkciju obnove.

Njihove građevine, koje karakteriziraju čiste funkcionalne forme, sačuvale su se do danas. Iza sebe su ostavili niz ostvarenja koja predstavljaju avangardu arhitektonskih djela.

• Stambeno-poslovni objekat Vakufa Čokadži Sulejmana, na današnjem Trgu Austrije, čija gradnja završena je 1939. godine, po projektu Reufa Kadića.^[1]

Neboder JAT-a, arhitektonsko djelo Reufa Kadića, a po nekim izvorima zajedničko djelo dvojice braće Kadić

• Stambeno-poslovni objekat Vakufa Hovadža Kemaludina.^[2]
• Uz ovaj, i objekat popularno nazvani Neboder JAT-a, oba po projektu Reufa Kadića.
• Zgrada Penzionog fonda iz 1943. godine,^[3] po projektu Muhameda Kadića.^[4]
• Stambeni kompleks na Džidžikovcu od 7 zgrada urađenih 1948 i jednom iz 1959, po zajedničkom projektu braće Kadić^[5]. Tok građenja i tehnologije izgradnje kompleksa Džidžikovac u zimskim uslovima, dio je historije bosanskohercegovačke arhitekture. Izgradnja se odvijala uz pomoć takozvanih zatvorenih skela, najprije drvenih, a kasnije metalno montažnih, unutar kojih se gradilo u svim vremenskim uslovima.
• Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača u Mostaru, (Radnički dom, Dom kulture, Dom omladine, Dom mladih), izgrađen 1960. godine po projektu Reufa Kadića.^[6][7]

Literatura

• Emir Kadić - Arhitekt Reuf Kadić i počeci moderne arhitekture u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, 2010.
• Živorad Janković - Muhamed Kadić – život i djelo, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Bošnjački institut Fondacija Adila Zulfikarpašića, Sarajevo.
• Alija Bejtić -Ulice i trgovi Sarajeva. Sarajevo: Muzej grada Sarajeva 1973. godine
• Nedžad Kurto - Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.
• Predrag Milošević - Arhitektura u kraljevini Jugoslaviji (Sarajevo 1918-1941). Foča: Prosvjeta, 1997.
• Štraus, Ivan (1977). Nova bosanskohercegovačka arhitektura. Sarajevo : Svjetlost.

Reference

1. "Stambeno - poslovni objekat Vakufa Čokadži Sulejmana". Komisija za nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017.^{[mrtav link]}
2. "Stambeno poslovni objekat Vakufa Hovadža Kemaludina (Mekteb)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017.^{[mrtav link]}
3. "Zgrad Penzionog fonda u Sarajevu" (PDF). Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016.^{[mrtav link]}
4. "Muhamed Kadić". Arhivirano s originala, 27. 4. 2019. Pristupljeno 27. 4. 2019.
5. "Stambeni kompleks na Džidžikovcu". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016.^{[mrtav link]}
6. "Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača u Mostaru". Arhivirano s originala, 17. 7. 2017. Pristupljeno 24. 5. 2018.
7. arhitektonski-nacrt-mostar-1949 Arhivirano 28. 12. 2021. na Wayback Machine, domovikulture.ba

Vanjski linkovi

• Sarajevo kroz historiju
• Džidžikovac
• Ferhadija
• Arhitektura u Sarajevu
• Zgrada Penzionog fonda

Portal Bosna i Hercegovina