![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a3/Guillaume_de_l%2527H%25C3%25B4pital.jpg/640px-Guillaume_de_l%2527H%25C3%25B4pital.jpg&w=640&q=50)
L'Hôpitalovo pravilo
From Wikipedia, the free encyclopedia
U kalkulusu, L'Hôpitalovo pravilo omogućava nalaženje izvijesnih graničnih vrijednosti sa "neodređenim oblicima" pomoću izvoda. Primjena (ili uzastopna primjena) l'Hôpitalovog pravila može pretvoriti neodređene oblike u određene oblike, omogućavajući lahko računanje graničnih vrijednosti (limesa). Pravilo je dobilo ime po francuskom matematičaru iz 17. vijeka po imenu Guillaumeu de l'Hôpital, koji je objavio pravilo u svojoj knjizi Analyse des infiniment petits pour l'intelligence des lignes courbes (doslovno: Analiza beskonačno malog kako bi se razumjele krive) (1696. godina), što je prva knjiga o diferencijalnoj analizi.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a3/Guillaume_de_l%27H%C3%B4pital.jpg/320px-Guillaume_de_l%27H%C3%B4pital.jpg)
Vjeruje se da je pravilo djelo Johanna Bernoullija, pošto je l'Hôpital, koji je bio plemić, plaćao Bernoulliju 300 franaka godišnje, da ga obavještava o otkrićima na polju analize, i da mu pomogne u rješavanju problema. Među ovim problemima je bio limes neodređenih oblika. Kada je l'Hôpital objavio knjigu, dao je zasluge Bernoulliju, i ne želeći da preuzme zasluge za bilo šta u knjizi, rad je objavio anonimno. Bernoulli, koji je bio vrlo ljubomoran, je tvrdio da je on stvaralac cjelokupnog djela, i do skora se vjerovalo da je tako. Pa ipak, pravilo je nazvano po l'Hôpitalu, koji nikad nije ni tvrdio da ga je izmislio.[1].