![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0c/RobertFuddBewusstsein17Jh.png/640px-RobertFuddBewusstsein17Jh.png&w=640&q=50)
Spoznaja
From Wikipedia, the free encyclopedia
Spoznaja ili kognicija odnosi se na "mentalnu akciju ili proces sticanja znanja i razumijevanja kroz misao, iskustvo i osjetila".[1] Obuhvata mnoge aspekte intelektualnih funkcija i procesa kao što su: percepcija, pažnja, misao, formiranje znanja, pamćenje i radno pamćenje, prosuđivanje i evaluaciju, rasuđivanje i „računanje“, rješavanje problema i donošenje odluka, razumijevanje i proizvodnju jezika. Kognitivni procesi koriste postojeće znanje i otkrivaju nova znanja.
![A cognitive model illustrated by Robert Fludd](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0c/RobertFuddBewusstsein17Jh.png/640px-RobertFuddBewusstsein17Jh.png)
Kognitivni procesi se analiziraju iz različitih perspektiva u različitim kontekstima, posebno u oblastima lingvistike, muzikologije, anestezije, neuronauke, psihijatrije, psihologije, obrazovanja, filozofije, antropologije, biologije, sistemike, logike i informatike.[2] Ovi i drugi različiti pristupi analizi kognicije sintetizirani su u razvoju kognitivne nauke, progresivno autonomne akademske discipline.
![Diagram](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fd/Generalization_process_using_trees.svg/220px-Generalization_process_using_trees.svg.png)
U psihologiji, termin "kognicija" se obično koristi u pogledu obrade informacija o psihološkim funkcijama pojedinca,[3] a isto je i u kognitivnom inženjeringu.[4] U proučavanju socijalne kognicije, grane socijalne psihologije, termin se koristi za objašnjenje stavova, atribucije i grupne dinamike.[3]
Ljudska spoznaja je svjesna i nesvjesna, konkretna ili apstraktna, kao i intuitivna (poput znanja jezika) i konceptualna (kao model jezika). Obuhvata procese kao što su pamćenje, asocijacija, formiranje koncepta, prepoznavanje obrazaca, jezik, pažnja, percepcija, akcija, rješavanje problema i mentalne slike.[5][6] Tradicionalno, emocija se nije smatrala kognitivnim procesom, ali sada se poduzimaju mnoga istraživanja kako bi se ispitala kognitivna psihologija emocija; istraživanje je također usmjereno na svijest o vlastitim strategijama i metodama spoznaje, što se naziva metakognicija .