Generalna povelja jevrejskih sloboda, poznatija kao Kališki statut i Kališke privilegije, jest povelja koju je izdao velikopoljski vojvoda Boleslaus Pobožni 8. septembra 1264. u gradu Kališu.
Statut je Jevrejima dodijelio nezapamćena zakonska prava u Evropi, uključujući isključivu nadležnost nad jevrejskim pitanjima u jevrejskim sudovima, a uspostavio je i zasebni sud za druga krivična pitanja, koja uključuju kršćane i Jevreje. Statut su ratificirali sljedeći poljski kraljevi: Kazimir III 1334, Kazimir IV 1453. i Žigmund I 1539.
Slijedi prijevod 36 klauzula Kališkog statuta:[1]
- Kada postoji slučaj protiv Jevreja, kršćanin ne može svjedočiti protiv njega sam nego zajedno s drugim Jevrejem.
- Kada kršćanin tuži Jevreja zbog založnog prava, a Jevrej tvrdi da nije uzeo nijedno, tada će Jevrej biti pušten zakletvom.
- Kada kršćanin bude tvrdio da je za zalog dobio manje novca nego što Židov sada traži, Židov će se zakleti u svoj dokaz.
- Kada Jevrej, bez svjedoka, tvrdi da je kršćanin posudio zalog, kršćanin će se odreći.
- Osim crkvenih stvari i krvi umrljane krvlju, Židovi smiju sakupljati sve.
- A ako je zalog ukraden, Židov će se zakleti da nije znao za krađu, a kršćanin mu duguje kapital za zajam s kamatama.
- Kada zaloga kršćanina vatrom ili krađom Jevreja umre, Jevrej će se zakletvom osloboditi upornog kršćanina.
- Jevreji su u svojim sporovima (tj. Među sobom) isključeni iz općinskih sudova; ostati pod nadzorom kralja ili vojvode.
- Za ozljedu Jevreja poštena kazna i troškovi liječenja.
- Za ubojstvo Jevreja, poštena kazna i oduzimanje imovine.
- Jevrej je uobičajena kazna za udaranje u Poljskoj.
- Jevreji ne plaćaju veće carine od građana.
- Ne prenose mrtve.
- Kršćanin koji uništi groblje, uz uobičajenu kaznu, gubi i svoju imovinu.
- Bacač kamena u jevrejskoj školi dat će vojvodi dva kilograma papra.
- Kada Jevrej podlegne kazni svog suca, što je? poziva, platit će mu pola kilograma papra. ( Wandel - monetarno vino.)
- Kada se Jevrej jednom ili dva puta predstavi svom sudiji, on se neće pojaviti, platit će uobičajenu kaznu, a ako se ne pojavi treći put, platit će relativno veću kaznu.
- Jevrej plaća uobičajenu kaznu jer se ozlijedio.
- Zakletva od deset zapovijedi ne bi se trebala označavati na Jevreju, već u vrijednosti koja premašuje procjenu od 50 kilograma srebra, a u manjim stvarima ispred škole zakleće se.
- Ako nije bilo dokaza o tome ko je ubio Židova, pružit ćemo Židovima pravnu zaštitu protiv osumnjičenih.
- Za silovanje počinjeno nad Jevrejem, kršćanin će biti kažnjen u skladu sa svjetskim zakonima.
- Jevrejski sudija neće iznijeti nijedan slučaj pred sud, osim ako na njega to ne natjera žalba stranke.
- Kada kršćanin uzme zalog dat Jevreju i ne plati kamatu u roku od mjesec dana, procenat kamate se povećava.
- Niko ne smije boraviti kod Jevreja.
- Jevreji ne smiju posuđivati novac za nepokretnu robu.
- Razmotrit će se odricanje od židovskog djeteta kao krađe.
- Zalog postaje njegovo vlasništvo kada godina i dan ostanu kod Jevreja.
- Na svoje blagdane Jevreji možda neće biti primorani da se založe.
- Kazne će se izvršiti zbog njihovih nasilnih zauzimanja.
- Jevreje se ne smije optuživati za upotrebu kršćanske krvi.
- Treba suditi za prekršaje Jevreja u njihovim školama.
- U kojoj kovanici je Jevrejin pozajmio, on može tražiti otplatu duga s dospjelim kamatama.
- Jevreji mogu sakupljati konje samo danju.
- Mincarz ne smije zaplijeniti Jevreje pod izgovorom da krivotvore novac.
- U slučaju noćnog silovanja, susjedima Jevrejima krivci bi trebali pomoći pod kaznom od 30 čvrstih tijela.
- Jevrejima je dozvoljeno da kupuju svu robu, da dodiruju hljeb i drugu hranu.
Neki poljski istraživači, poput Romualda Hubea, analizirajući izvorne dokumente i tvrdeći da se ne mogu naći i original i njegove ovjerene kopije te da je tekst krivotvorenje iz 15. stoljeća rađeno u političke svrhe. [2] [3] [4][5]
Dvadesetih godina 20. stoljeća poljsko-jevrejski umjetnik i aktivist Artur Szyk (1894–1951) oslikao je Statut u ciklusu od 45 minijaturnih slika akvarela i gvaša.[6] Osim izvorne latinice, Artur je tekst Statuta preveo na poljski, hebrejski, jidiš, italijanski, njemački, engleski i Španski jezik.[7] Godine 1929. minijature Arturova Statuta bile su izložene u cijeloj Poljskoj, naime u Lodzu, Varšavi, Krakovu i Kaliszu.[8] Uz podršku poljske vlade, odabrani statuti minijatura izloženi su u Ženevi 1931,[9] još jednom u Poljskoj u okviru turneje kroz 14 gradova 1932, [10] u Londonu 1933, [11] Torontu 1940.[12] i New Yorku 1941, a zatim, bez vladinog pokroviteljstva, ponovo u New Yorku 1944, 1952. i 1974–1975.[13] Godine 1932. Kališki statut objavio je Éditions de la Table Rode de Paris kao kolekcionarsko luksuzno ograničeno izdanje od 500 primjeraka.[14] Arturove originalne minijature sada su u fundusu Jevrejskog muzeja u New Yorku.[15]
- Historija Jevreja
- Varšavska konfederacija
- Vjerska tolerancija
- Ljudska prava u Poljskoj
- Iwo Cyprian Pogonowski, Jevreji u Poljskoj. Dokumentarna historija, Hippocrene Books, Inc., 1998,ISBN 0-7818-0604-6.
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.