Guillain-Barréov sindrom
From Wikipedia, the free encyclopedia
Guillain-Barréov sindrom (GBS) je brza pojava mišićne slabosti uzrokovane imunskim sistemom oštećenje perifernog nervnog sistema.[2] Obično su zahvaćene obje strane tijela, a početni simptomi su promjene u osjećaju ili bol često u leđima zajedno sa slabošću mišića, počevši od stopala i šaka, često se širi na ruke i gornji dio tijela.[2] Simptomi se mogu razviti u roku od nekoliko sati do nekoliko sedmica.[2] Tokom akutne faze, poremećaj može biti opasan po život, pri čemu oko 15% ljudi razvije slabost mišića za disanje i stoga im je potrebna mehanička ventilacija.[1] Na neke utiču promjene u funkciji autonomnog nervnog sistema, što može dovesti do opasne abnormalnosti u broju sarčanih otkucaja i krvnom pritiski.[2]
Guillain–Barréov sindrom (Guillain–Barré–Strohlov sindrom) (GBS) (Landryjeva paraliza postinfekcijskog polineuritisa)[1] | |
---|---|
Klasifikacija i vanjski resursi | |
ICD-10 | G61.0 |
ICD-9 | 357.0 |
OMIM | 139393 |
DiseasesDB | 5465 |
MedlinePlus | 000684 |
eMedicine | emerg/222 neuro/7 pmr/48 neuro/598 |
MeSH | D020275 |
Iako je uzrok nepoznat, osnovni mehanizam uključuje autoimunski poremećaj u kojem imunski sistem tijela greškom napada periferne živce i oštećuje njihovu mijelinsku izolaciju[2] Ponekad je ova imunska disfunkcija izazvana infekcijama ili, rjeđe, operacijom, a rijetko vakcinacijom.[1][2] Dijagnoza se obično zasniva na znakovima i simptomima za isključivanje alternativnih uzroka i potkrijepljena testovima kao što su studije nervne provodljivosti i ispitivanje cerebrospinalne tekućine.[2] Postoji niz podtipova, zasnovanih na oblastima slabosti, rezultatima studija nervnog provođenja i prisustvu određenih antitela.[3] Klasificira se kao akutna polineuropatija.[1]