Elafitska ostrva
From Wikipedia, the free encyclopedia
Elafiti su grupa ostrva smještenih zapadno od Dubrovnika. Iako danas na njima više ne žive jeleni, arhipelag im duguje svoje ime (grč. elaphos=jelen). Elafitska ili Jelenska ostrva pod tim imenom prvi spominje Plinije Stariji u 1. vijeku u svome djelu Naturalis Historia. Najveće ostrvo u grupi je Šipan, a čine je još Lopud, Koločep (Kalamota), Jakljan, Ruda, Goleč i Crkvine i neka manja ostrva i hridi kao što su Grebeni. Svojim prekrasnim pejzažima i pješčanim plažama privlače brojne turiste. Dnevno su povezani brodskim linijama sa Dubrovnikom. Na tri najveća ostrva se nalazi brojna kulturno-historijska baština, tj. mnogo crkava, kapelica i ljetnikovaca dubrovačke vlastele. Mnogi od njih su danas u privatnom vlasništvu i u zapuštenom stanju. Sa vidikovaca na Koločepu, Lopudu i Šipanu pruža se pogled na Dubrovačko primorje, Rijeku dubrovačku, grušku luku i planinu Vlašticu u Bosni i Hercegovini.
Najveća ostrva su:
- Šipan - Najveće je ostrvo Elafita, a ujedno i najudaljenije od Dubrovnika. Na njemu se nalaze dva mjesta: Šipanska Luka i Suđurađ smješteni u dvije nasuprotne uvale koje dijeli samo polje.
- Koločep (Kalamota) - Najbliže je Dubrovniku i zbog svoje blizine često je odredište Dubrovčana. Suptropska vegetacija, svježi morski zrak, prostrane borove šume i masline čine ovo ostrvo izrazito privlačnim.
- Lopud - Smješteno je između Šipana i Koločepa i koje se smatra i najrazvijenije. Na ovom ostrvu se može uživati u plažama od kojih je najpoznatija pješčana plaža Šunj.
U manja ostrva se ubrajaju:
- Daksa - smješteno je ispred dubrovačke luke Gruž
- Sv. Andrija - nenaseljeno stjenovito ostrvo sa svjetionikom
- Ruda
- Mišnjak
- Jakljan – na njemu se nalazi dječje odmaralište i rekreacioni centar
- Kosmeč
- Goleč
- Crkvine
- Tajan
- Olipa - najzapadnije ostrvo
Dijelom Elafita neki smatraju i ostrvo Lokrum
Na ostrvcetu Daksi se u oktobru 1944 desio pokolj u kojem su partizani (jugoslavenski komunisti) pobili 697 uglednih Hrvata, od čega 369 civila i 327 ratnih zarobljenika[nedostaje referenca]. Među mučki ubijenima bio je poznati svećenik Petar Perica ("padre Perica", zvali su ga Dubrovčani), autor pjesama Zdravo Djevo Kraljice Hrvata i Do nebesa nek' se ori.