Pitomi kesten

Pitomi kesten (Castanea sativa) je jedna od prvih namirnica koju je čovjek jeo i za to postoje arheološki dokazi. Kesten najviše raste u južnoj Evropi i Sredozemlju, a historičari kažu da se počeo širiti po Evropi preko Grčke.

Pitomi kesten
Pitomi kesten
Sistematika
Carstvo	Plantae
Divizija	Magnoliophyta
Razred	Magnoliopsida
Red	Fagales
Porodica	Fagaceae
Rod	Castanea
Vrsta	C. sativa
Dvojno ime
'''Castanea sativa''' Mill.

Drvo kestena je u srodstvu s bukvom i hrastom, dugovječno, može narasti do 25 m uvis s bujnom, velikom krošnjom i godišnje dati preko 200 kg plodova i može doseći i starost preko 500 godina. Botaničari kesten ubrajaju u voće, no zbog načina i mjesta rasta spada i u šumsko drveće. Mjestimično čini i šume, a često se javlja u zajednici s hrastom kitnjakom i grabom.

Kora mu je glatka i sivosmeđa. Listovi su duguljasti, krupno nazubljeni, 8–18 cm dugi i 3–6 cm široki, na licu goli na naličju dlakavi. Cvjetovi se pojavljuju tek početkom juna, kada su već listovi potpuno razvijeni. Smeđi orašasti plodovi su na površini sjajni, polukuglasti ili zaobljeno pljosnati i dozrijevaju početkom oktobra, a smješteni su po jedan do tri u velikom ježolikom tobolcu. Raste najbolje na kiselom tlu bez vapna, a ne podnosi veću vlagu.

S obzirom da drvo kestena kasno cvjeta, odlična je ispaša za pčele i tada je jedini izvor polena i nektara. Kestenov med je vrlo ljekovit i pomaže kod gastritisa, štiti jetru, pridonosi boljoj cirkulaciji.

Plodovi koji se skuhaju ili ispeku vrlo su ukusni i omiljeno samostalno jelo ili se pripremaju kao kesten pire i kao dodatak raznim slasticama i jelima.

Galerija

• 
  Drvo pitomog kestena
• 
  Cvjetovi pitomog kestena
• 
  Castanea sativa
• 
  Plodovi pitomog kestena
• 
  Pečeni kesteni

Također pogledajte

• Kesten

Vanjski linkovi

Literatura

• Alberto Fortis: O uzgoju kestena i o njegovu uvođenju u primorsku i unutrašnju Dalmaciju (Zadar - Znanstvena knjižnica Zadar); preveli Mirela Kalcina i Marin Buovac, 2017.