Anamneza (lat. anamnesis-sjećanje) je izraz koji u medicini označava skup podataka o bolesniku koji se odnosi na njegove životne prilike, nasljednost bolesti, preboljele bolesti, odnosno sve okolnosti koje su prethodile stanju prethodne bolesti. Ponekad se umjesto ovoga termina koristi izraz historija bolesti.
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Prilikom pregleda pacijenta on govori o svojim subjektivnim tegobama koje se upisuju u anamnezu. Anamneza se obično smatra prvim i najvažnijim korakom postavljanja dijagnoze.
Generalno
Ovaj dio sadrži opće podatke, značajne za administraciju zdravstvene ustanove i vođenje evidencije. On obuhvata prezime i ime bolesnika, spol, datum i mjesto rođenja, adresu stanovanja, bračno stanje, zanimanje, dan prijema u bolnicu, podatke o tome ko plaća bolničke troškove.
Glavne tegobe
U ovom dijelu se bilježe dominantne tegobe bolesnika, navedene veoma kratko.
Sadašnja bolest
Ovo je jedan od najznačajnijih dijelova anamneze, gdje se vrši razrada glavnih tegoba. U praksi se svakoj tegoba poklanja posebna pažnja i za svaku se bilježe tri bitna podatka: otkad tegoba traje (što je ponekad teško precizno utvrditi), kako su se tegobe mijenjale i kakav je njihov odnos prema oboljelom tijelu.
Ukoliko bolesnik iz različitih razloga nije u stanju da pruži sve neophodne anamnestičke podatke, onda se isti uzimaju od srodnika ili drugih osoba (heteroanamneza).
Ranije bolesti
U ovom dijelu anamneze se bilježe svi važni podaci o ranijim bolestima pacijenta, od najranijeg djetinjstva do momenta prijema u zdravstvenu ustanovu. Postavljaju se pitanja o eventualnim ranijim operacijama, povredama, bolničko liječenje, vakcinisanje, preležanim bolestima i sl..
Ispitivanje o sadašnjem stanju
U okviru anamneze po sistemima imamo slijedeće dijelove: opće pojave, glava i vrat, organi za disanje, organi za krvotok, organi za varenje, mokraćni-spolni organi, kosti, zglobovi, mišići, koža i nervni sistem.
U dio opće pojave bilježe se podaci o nespecifičnim tegobama, koje su karakteristične za veći broj bolesti (gubitak apetita, malaksalost, slabost, pojačano znojenje, promjene u tonalitetu i boji glasa, temperatura, suhoća usta, nesanica).
Usmjerenom anamnezom glave i vrata se otkrivaju i analiziraju poremećaji na razini centralnog nervnog sistema, čula, limfnih čvorova, štitne žlijezde, kičmenog stuba itd. Obično se ispituju sljedeći faktori: glavobolje (kako i kada se javljaju, lokalizacija, širenje, intenzitet, trajanje, propratni simptomi), vrtoglavice (vertigo), stanje i broj zuba, pokretljivost vrata, stanje čula, eventualno uvećanje limfotoka i tiroidne žlijezde, prisustvo bola i sl.
Nakon glave i vrata, ispituju se funkcionalni simptomi koji ukazuju na oboljenja disajnih organa. Ovdje se ubrajaju: kašalj, iskašljavanje, osjećaj otežanog disanja (dyspnoe), osjećaj gušenja, zvučni fenomeni disanja (zviždanje, hroptanje), bolovi u grudnom košu, cijanoza, sekrecija i krvarenje iz nosa, iskašljavanje krvi.
Za anamnezu u dijelu organa za krvotok važni su sljedeći simptomi: dispneja, brzo zamaranje, bol iza grudne kosti, napadi noćnog gušenja, osjećaj jačeg lupanja i preskakanje srca, otok na nogama, grčevi, nesvjestice, iskašljavanje krvi, cijanoza, gastrointestinalne smetnje ...
Kod organa za varenje ispituju se: smetnje pri gutanju hrane, poremećaji apetita, mučnina, povraćanje, štucanje, podrigivanje, gađenje na hranu, nadutost, krčanje crijeva, tegobe u predjelu anusa, karakteristike stolice, pražnjenje crijeva.
Simptomi važni za mokraćni-polne organe su: bol u predjelu bubrega ili mjehura, tegobe pri mokrenju, učestalo noćno mokrenje, promjene u izgledu i količini mokraće, krv u mokraći.
Dio kosti, zglobovi, mišići i koža analizira promjene na koži, svrab, tegobe pri kretanju, bol u zglobovima i mišićima, grčenje, promjene u pokretljivosti, zamaranje, otok, crvenilo i druge slične simptome.
Za nervni sistem je važno ustanoviti kako pacijent spava, da li se javljaju nesvjestice i koliko često, da li su one praćene mučninom i povraćanjem, da li osoba dobro vidi, čuje, osjeća miris, okus i dodir, da li je prisutna nesigurnost u hodu i stajanju, da li pacijet nosi naočale.
Osobna anamneza
U ovom dijelu anamneze se obično bilježe štetne navike što se tiče pušenja, uzimanja alkohola, lijekova. Navodi se koliko dugo osoba puši, koliko cigareta dnevno, kad je eventualno ostavila pušenje; od kada pije, koju vrstu i količinu alkohola konzumira; koje lijekove koristi ili je koristila i u kojoj količini i ritmu. Također se unose podaci vezani za hobije, kućne ljubimce, neuobičajne navike u prehrani, navode se opširniji podaci o zanimanju.
Porodična anmneza (anamnesis familliae)
U porodičnoj anamnezi se istražuju i analiziraju podaci o bolestima u užoj i široj obitelji, koji su često veoma dragocjeni za otkrivanje tačne prirode bolesti. Naročito su važne informacije o bolestima u bližoj porodici (roditelji, braća i sestre, djeca). Postavljaju se pitanja o svim bolestima za koje naslijeđe igra bitnu ulogu: tuberkuloza, šećerna bolest, hipertenzija, bolesti srca, maligniteti, psihičke bolesti, pretilost, hemofilija.
Socijalno-epidemiološki podaci
Ovi podaci se odnose na porodični, profesionalni, stambeni i materijalni status, odnosno na probleme koje bolesnik ima iz jedne od ovih sfera života.
Anamnezni zaključak
Na temelju svih prikupljenih podataka i njihove podrobno analize, u ovom dijelu se izvodi zaključak o tome o kojoj se konkretno bolesti radi. On nije isto što i dijagnoza, ali ipak mora biti precizan i realan.
Nedovršeni članak Anamneza koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
