From Wikipedia, the free encyclopedia
Aachen (fonetski: Ahen), također poznat kao Bad Aachen (na francuskom jeziku i starom engleskom jeziku kao Aix la Chapelle) je banjsko lječilište i pogranični grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Aachen se razvio iz rimskog naselja i banjskog lječilišta, nakon čega je postao omiljena srednjovjekovna carska rezidencija Karla Velikog,[1] a od 936. do 1531. godine, ovaj grad je bio mjesto gdje su krunisani njemački kraljevi.
Aachen | |
---|---|
Grad | |
Vijećnica u Aachenu | |
Država | Njemačka |
Pokrajina | Sjeverna Rajna-Vestfalija |
Vlada | |
• Načelnik | Marcel Philipp (CDU) |
Površina | |
• Ukupno | 160,83 km2 |
Nadmorska visina | 266 m |
• Gustoća | Greška izraza: Neočekivani / operator /km2 |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
Poštanski broj | 52062–52080 |
Pozivni broj | 0241/02405/02407/02408 |
Registracija vozila | AC |
Veb-sajt | www.aachen.de |
Svjetska baština | |
---|---|
Lokacija | Njemačka |
Kriterij | ii, ii, iv, vi |
Referenca | 3 |
Uvrštenje | 1978. (2. sjednica) |
Najzapadniji je grad u Njemačkoj, smješten blizu granice s Belgijom i Holandijom, 61 km zapadno-jugozapadno od Kölna[2][3] u bivšem rudarskom području. Jedan od vodećih njemačkih instituta visokog obrazovanja u tehnologiji, Univerzitet RWTH Aachen nalazi se u gradu. Aachenska industrija obuhvata: nauku, inženjering i informatičku tehnologiju. Godine 2009. Aachen se našao na osmom mjestu među gradovima u Njemačkoj po pitanju inovacija.[4] Po podacima iz 2007 godine, grad je imao 259.030 stanovnika.
Gradnja ove kapele, sa osmougaonom bazilikom i kupolom, započela je oko 790–800 pod carem Karlom Velikim. Prvobitno inspirisan crkvama istočnog dela Svetog Rimskog Carstva, u srednjem veku je sjajno uvećan. Ovdje je i sahranjen Karlo Veliki.
Riznica katedrale u Aachenu smatra se jednom od najvažnijih crkvenih riznica u sjevernoj Evropi. Najistaknutiji predmeti inventara su Lotarov krst (oko 1000. godine nove ere), izrađen od zlata i umetnut dragim kamenjem, tamnoplava baršunasta misnica s izvezenim biserima, relikvijar-bista Karla Velikog od srebra i zlata i mramorni sarkofag ukrašen reljefom Otmice Prozerpine, koji je nekada sadržavao tijelo Karla Velikog. [5]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.