Šerpe (narod)
narod u Nepalu na području Himalaja / From Wikipedia, the free encyclopedia
Sherpe (Šerpa) - istočni narod, dolazi od tibetanskog shar što znači "istok" + pa znači "narod"; su južnotibetski narod koji se je na središnje i južne Himalaje naselio vjerovatno tokom posljednjih 500 godina iz istočnog Tibeta. Njihov današnji jezik je jedna od varijanti Tibetansko-Burmanskih jezika.
Veruje se da su Šerpe naselili ovo područje u ranim godinama šesnaestog vijeka, dolazeći iz kineske provincije Sečuan, kada su ih Mongoli natjerali na marš dug 2.000 kilometara. Na osnovu tibetanskih dokumenata nađenih u Solu, grupa od 50 ili više Šerpi prešla je preko Nang-pa La Passa 1533.godine i naseljavaju područje južno od Mount Everesta, koje su nazvali Solo Kumbu.[1]
Od tada sebe počinju nazivati Sherpa (narod sa istoka). Međusobno izolovana sela, rasuta između strmih planinskih prevoja, uzrokovala su da se na relativno malom geografskom području razviju i očuvaju međusobno potpuno različite kulture.[2]
U posljednjem popisu stanovništva Šerpe smatraju samoproglašenim narodom. U starom popisu stanovništva iz 1901. godine Šerpe se prikazuju kao jedan od četiri tipa Bhotea ili Tibetanaca. Bhote (bou-tej) potiče od sanskrtskog naziva za Tibet. Šerpe neke običaje Bhotea smatraju primitivnim (otimanje nevjeste, prinošenje žrtvi i obrednog klanja). Bhote su društveno niže rangirani od Šerpa, a te statusne razlike primejećuju se i u angažmanu nizijskih i visinskih nosača. Pojedine ekspedicije žele uposliti samo Šerpe, pa su Bhote u nezavidnom položaju u nadmetanju za poslove visinskih radnika.[3] Ima ih po popisu iz 2001. oko 154.000.
Najvšše ih živi u istočnom dijelu Nepala. Jedan dio je i na zapadu, u Rolvaling Dolini i regiji Helambu sjeverno od Kathmandua. Žive i u Kini, Butanu i indijskoj državi Sikkim i sjevernim bijelovina Zapadnog Bengala posebno u distriktu Darjeeling. Jedan broj je migrirao i u zapadne zemlje pa se u Njujorku nalazi populacija od 16.000 Šerpa.