Male dvorske dame
ремек-дело Дијега Веласкеза / From Wikipedia, the free encyclopedia
(na španskom) ili Male dvorske dame ili Mlade plemkinje je slika Dijega Velaskeza, vodećeg slikara španskog Zlatnog doba. Ova slika je nastala 1656. godine i nalazi se u Muzeju Prado u Madridu. Njena složena i zagonetna kompozicija podstiče pitanja o stvarnosti i iluziji i stvara ambivalentan odnos između posmatrača i predstavljenih likova. Zbog ovih složenosti, predstavlja jedno od najčešće analiziranih dela zapadnog slikarstva.
Male dvorske dame | |
---|---|
Umetnik | Dijego Velaskez |
Godina | 1656. |
Medijum | ulje na platnu |
Dimenzije | 318 × 276 cm |
Mesto | Muzej Prado, Madrid |
Slika prikazuje veliku sobu u kraljevskom Alkasaru (kraljevskoj tvrđavi) u Madridu, za vreme vladavine kralja Filipa , i nekoliko likova sa španskog dvora, koji su prikazani kao da su uhvaćeni foto-aparatom u jednom trenutku.[1] Neki gledaju sa platna prema posmatraču, dok se drugi nalaze u međusobnoj interakciji. Infantkinja Margareta Tereza okružena je svitom u kojoj se nalaze sluškinje, pratilja, telohranitelj, dva kepeca i pas. Tačno iza njih, Velaskez je naslikao sebe kako radi na jednom velikom platnu. On gleda ka spolja, izvan prostora slike, ka mestu gde bi stajao posmatrač.[2] U pozadini se nalazi ogledalo u kome se reflektuju poprsja kralja i kraljice. Oni kao da se nalaze izvan prostora slike, u položaju sličnom položaju posmatrača, mada neki stručnjaci nagađaju da je njihov odraz u stvari odraz sa platna koje slika Velaskez.
se odavno smatra za jednu od najznačajnijih slika u istoriji zapadne umetnosti. Barokni slikar Luka Đordano rekao je da ona predstavlja „teologiju slikarstva”, a predsednik Kraljevske akademije umetnosti, ser Tomas Lorens, je 1827. godine, u pismu svom nasledniku Dejvidu Vilkiju opisao ovu sliku kao „istinsku filozofiju umetnosti”.[3] U novije vreme, opisana je kao „Velaskezovo vrhunsko dostignuće, visoko samosvesna, proračunata demonstracija onoga što slika može da postigne, i možda najoštroumniji komentar o mogućnostima slikanja za štafelajem koji je ikada napravljen”.[4]