Spolno kontrolirano nasljeđivanje
From Wikipedia, the free encyclopedia
Spolno kontrolirano nasljeđivanje fenotipskih svojstava obuhvata relativno heterogene primjere "kontrole" fenotipskog ispoljavanja autosomnih i heterosomnih gena – pod utjecajem specifičnih proizvoda spolnih hromosoma. U okviru varijacije s nedvojbeno dokazanom genetičkom determinacijom ovog tipa najbolje su proučene:
- spolno uvjetovane i
- spolno ograničene osobine.
Pod spolno kontroliranim ili spolno modificiranim nasljeđivanjem podrazumijevaju se i slučajevi kada se posmatrano svojstvo javlja u oba spola, ali u diferenciranim formama. Zanimljivo je da su problemi ovakvih formi nasljeđivanja otvoreni u pokušajima objašnjenja spolne diferencijacije pjevačkih glasova (bas, bariton, tenor, sopran, mezzosopran, alt).[1][2][3][4][5]
U vezi s ovom kategorizacijom uputno je pripomenuti da čak i savremena udžbenička literatura pojedine (iste) osobine svrstava u različite forme nasljeđivanja u vezi sa spolom. Spomenutu konfuziju, između ostalog, izaziva nepodudarnost subjektivnih kriterija u dijagnosticiranju "tipičnih fenotipova". Tako se, naprimjer, prijezrelosna ćelavost (vjerovatno najčešće citirani primjer ovakvog nasljeđivanja) u nekim izvorima spominje kao spolno uvjetovano, u drugim kao spolno ograničeno, a u trećima kao spolno modificirano ili spolno kontrolirano fenotipsko svojstvo.[6][7]